Broznić i Burić među odabranima

1930-tih godina u Rusiji su otkriveni dokazi da je skijaško trčanje poznato više od 6000 godina. Lovci iz prapovijesti plijen su lovili na štapovima nalik skijama, a brzina i okretnost bile su ključne u opstanku čovjeka u polarnim uvjetima.

Početkom 16. stoljeća pod punom ratnom spremom u švedskoj se vojsci podrazumijevalo da je svaki vojnik opremljen vlastitim parom skija, a prvo natjecanje je organizirala norveška vojska davne 1767. godine. Prvo civilno natjecanje datira iz 1843. i cross-countryja u Tromsöu.

Skijaško trčanje olimpijski je sport od početka ZOI-a. 1924. u Chamonixu gospoda su skijala na 18 i 50 kilometara, a dame su im se pridružile na OI u Oslu 1952. Posljednji od bitnih datuma u povijesti cross-countryja je 1988. i ZOI u Calgaryju kad su se podijelile struje i slobodna tehnika je postala zasebna natjecateljska disciplina.

Free-styleri, koji su stilski nalik brzim trkačima jer se rubovima skija odguruju prema naprijed, trče na kraćim skijama i za nijansu su brži (u konačnici oko 8 %) od klasičara, koji paralelno skijama prolaze kroz snijeg kroz utabanu stazu.

Olimpijske discipline su pojedinačni i momčadski sprint, pojedinačna utrka na 10 km za skijašice i 15 za skijaše, štafete 4x5 i 4x10 km, masovni start na 30 i 50 km te dohvatna utrka na 15 i 30 km. Pursuit kombinira i slobodnu i klasičnu tehniku na način da klasični stil prethodi slobodnom, skijašice trče 7,5 + 7,5, a skijaši 15 + 15 km, a i štafeta je kombinacija. Prve dvije izmjene trče klasičnom, a druge dvije slobodnom tehnikom. Poseban je i pojedinačni sprint. Svakih 15 sekundi skijašice trče oko staze duge 1,2 km, skijaši 1,4 km i prvih 30 prolaze dalje u četvrtfinale. U četvrtfinalu, polufinalu, A i B finalu u svakoj je utrci šest sportaša od kojih se prvo dvoje kvalificira za sljedeću rundu do A finala u kojem pada odluka o medaljama.

U Torinu 10 km i pursuit je osvojila Estonka Kristina Šmigun, sprint Kanađanka Chandra Crawford, 30 km Čehinja Katerina Neumannova, Šveđanke momčadski sprint i Ruskinje štafetu. Estonac Andrus Veerpalu je osvojio 15 km, Talijan Giorgio Di Centa 50 km, pursuit Rus Jevgenij Dementijev, sprint Šveđanin Björn Lind, Šveđani i momčadski sprint i štafetu Talijani. Četiri godine poslije i u Vancouveru su Šmigun (od 2007. Šmigun-Vähl, Crawford, Veerpalu i Di Cento.

Uoči Vancouvera najbolje stoje akcije Pettera Northuga i Justyne Kowalczyk. Norvežanin je u utrkama Svjetskog kupa osvojio 1060 bodova i u ukupnom poretku vodi ispred Čeha Lukasa Bauera i Švicarca Darija Cologne, a Poljakinja je broj jedan (1595) ispred Slovenke Petre Majdič i Finkinje Aino-Kaise Saarinen. U sprintu su ambiciozni Slovenci i Šveđani: Dežela najveće nade polaže na Majdič, a Švedska se uzda koliko u Emila Jönssona, toliko i u John Kristiana Dahla.

Uz prošle godine u Liberecu trostrukog svjetskog prvaka Northuga kladioničari vjeruju i u sunarodnjaka mu, lani dvostrukog prvaka, Olu Vigen Hattestada, bivšeg svjetskog prvaka Talijana Pietra Piller Cottrera, a i Rusija ima "konja za trku" u pobjedniku posljednjeg ispita uoči OI u Krasnogorskaji Ližnoj Nikiti Krijukovu.

Najoštrija konkurencija prošle godine ukupnoj pobjednici Svjetskog kupa i u Liberecu dvostrukoj svjetskoj prvakinji Kowalczyk su Norvežanka Marit Björgen, vlasnica 41 medalje sa svjetskih kupova i dvije s OI, šest puta svjetska prvakinja Finkinja Virpi Kuitunen i jedina Amerikanka u povijesti koja je osvojila utrku Svjetskog kupa i prva koja je osvojila medalju na SP-u (srebro) Kikkan Randall.

Najbolja Hrvatica na rang-listi FIS-a Nina Broznić u dobi je od 18 godina ispunila olimpijski san. Prošle godine 58. u sprintu na Svjetskom juniorskom prvenstvu Broznić je u Vancouver otputovala bez pritiska spremna "dati sve što imam", ali i svjesna da je "u godinama u kojima je olimpijski moto i njena misao vodilja. Važno je sudjelovati, OI u Vancouveru podloga su za godine koje slijede".

Andreju Buriću je 21 godina i uoči Olimpijskih igara uživa u najboljoj sezoni u karijeri. Iz utrke u utrku sve je bolji i u Vancouveru je cilj identičan onom Nine Broznić. "Pružiti maksimum i nadmašiti samog sebe".